U petak, 8. januara 2021. godine, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese upriličena je Svečana akademija povodom Dana škole Gazi Husrev-begove medrese koja ovih dana puni 484. godinu svoga postojanja i kontinuiranog rada. Iz godine u godinu, Medresa u svečarskom ozračju obilježava dan (8.1.1537.) kada je veliki Gazi Husrev-beg stavio pečat na čuvenu Vakufnamu i tako u amanet ostavio hajr koji traje već skoro pet stoljeća. Ipak, ove godine zbog poštivanja mjera Kriznog štaba propisanih u cilju suzbijanja pandemije virusa COVID-19 svečanosti je prisustvovao ograničen broj gostiju. No, to nas nije spriječilo da i ove godine svečano obilježimo Dan škole i nastavimo kontinuitet obilježavanja godišnjice Medrese.
U okviru programa svečanosti, ove godine dan ranije, održana je Svečana sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj su, pored članova, prisustvovali reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta prof. dr. Dževad Hodžić, te ovogodišnji laureati prof. dr. Enes Ljevaković i dr. Aladin Husić. Nakon uvodnog obraćanja direktora Malkića prisutnim članovima Nastavničkog vijeća obratili su se riječima zahvale ovogodišnji dobitnici priznanja, a potom i reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović čestitajući upravi i Nastavničkom vijeću Medrese ovaj značajni jubilej za Islamsku zajednicu ali i Bosnu i Hercegovinu. Reisu-l-ulema je posebno čestitao ovogodišnjim laureatima na priznanju koje svim svršenicima ove škole predstavlja najznačajnije priznanje u životu.
Svečana akademija počela je ašeretom kojeg je proučio hfz. Omer Zulić, profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Riječi dobrodošlice prisutnima je uputio dr. hfz. Mensur Malkić, direktor Medrese, koji je istakao:
Danas 8. januara obilježavamo dan Gazi Husrev-begove medrese, škole koja, već 484 godine, u kontinuitetu, ostavlja prepoznatljiv trag u životu i radu onih koji su se u njoj odgajali i obrazovali. Većina onih koji su pohađali ovu školu bili su zapaženi u užoj i široj društvenoj zajednici kao dobri ljudi i pokretači pozitivnih procesa za dobrobit zajednice i domovine, a oni koji su svoje usavršavanje nastavljali i nastavljaju na univerzitetima priznati su i poštovani u akademskoj zajednici. Medresa kao projekat plemenitog vakifa Gazi Husrev-bega, i kao središte institucionalnog učenja islama, vršeći svoju misiju, nije samo iznijela i sačuvala islam, nego je uporedo, brižno, čuvala ideju državnosti Bosne i Hercegovine u svim vremenima i u svim političkim sistemima, te brižno njegovala bošnjačko-muslimansku kulturu. Historičari, analitičari i teolozi često ističu da je GHb medresa u svijesti velikog broja Bošnjaka muslimana bitnija od drugih škola i fakulteta na prostorima Bosne i Hercegovine, pa i šire. Danas Gazi Husrev-begovu medresu pohađa 488 učenika i učenica.
Iza nas je godina u kojoj smo morali život i rad u Medresi prilagoditi uslovima pandemije korona virusa. U drugom polugodištu prošle školske godine, kao i u prvom polugodištu ove školske godine, dio nastave realiziran je u učionicama a ostatak putem online platforme. Nedolazak učenika u školu, izostanak direktnog kontakta i razmjene žive riječi između profesora i odgajatelja sa učenicima izaziva kod nas zabrinutost da će se to odraziti na sveukupni proces odgoja i sazrijevanja naših učenika i učenica. Ovom prilikom, želim pohvaliti sve profesore i učenike, ali i roditelje, koji su se istinski trudili da se prilagode novoj formi nastavnog procesa i istrajavaju u nastojanju da novonastalu situaciju što lakše prebrodimo.
U godini koja je iza nas, realizirali smo projekat rekonstrukcije amfiteatra; zamijenili velike kotlove za toplu vodu u ovoj zgradi; privodimo kraju radove II faze rekonstrukcije dvorišta i izgradnje prilaza za osobe sa invaliditetom. U narednom periodu planiramo renovirati sportsku salu, klub i društvene prostorije u muškom odjeljenju Medrese. Kad je riječ o rekonstrukciji zgrade ženskog odjeljenja, ovaj projekat se svrstava u red iznimno važnih projekata Islamske zajednice. Nakon što smo dobili sve potrebne saglasnosti i odobrenja za početak radova, obratili smo se za podršku donatorima u Republici Turskoj, i očekujemo, uz Allahovu pomoć, da će sredstva biti odobrena i da ćemo započeti radove na rekonstrukciji ove zgrade.
Na kraju svog obraćanja direktor Malkić se zahvalio svima koji podržavaju rad Medrese, prije svih, njezinom osnivaču – Rijasetu Islamske zajednice i uvaženom reisu-l-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću, te Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice i Ministarstvu odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo.
Tradicija je da se u ovakvim prilikama dodjeljuju priznanja i nagrade zaslužnim članovima kolektiva Medrese. Ove godine, priznanje ispred kolektiva Gazi Husrev-begove medrese uručeno je Omeru Derviševiću, profesoru tjelesnog i zdravstvenog odgoja i Šefki Čaušević, higijeničarki u našoj školi.
Ulogu i značaj Gazi Husrev-begove medrese kao odgojno-obrazovne ustanove prepoznali su i prepoznaju mnogi pojedinci i organizacije. Također je ovo prilika da se takvim osobama izrazi zahvalnost. Zahvalnica za nesebičnu pomoć i saradnju u projektima koje je realizirala Gazi Husrev-begova medresa uručena je: mr. Nedžadu Pušini, direktoru apoteke „Bistrik“, dr. Jamalu Moslehu, direktoru fondacije „Hifz Časnog Kur'ana“, Midhat-ef. Čakaloviću, gl. imamu MIZ-e Visoko, Esad-ef. Pepiću, gl. imamu MIZ-e Olovo i Ismail-ef. Jusufoviću, imamu džemata Nemila.
Veliki Gazi Husrev-beg je u Vakufnami izložio i viziju o ljudima koji će biti dijelom škole koju osniva te da će pojedinci tu privrženost potvrđivati tokom čitavog njihovog života. Svojim imenom, radom i djelima, oni potvrđuju vrijednost Medrese, obavezu uzoritosti i doprinos dobrobiti društva u kojem djeluju. Nastavničko vijeće je na sjednici održanoj 15. decembra 2020. godine odlučilo da ovogodišnji laureati, zaslužni svršenici Medrese, koji su svojim radom, načinom života i društvenim djelovanjem doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese budu prof. dr. Enes Ljevaković i dr. Aladin Husić. Plakete laureatima je uručio direktor naše škole dr. hfz. Mensur Malkić.
Prof. dr. Enes Ljevaković rođen je 1959. godine u Trepču, Općina Tešanj gdje završava osnovnu školu. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1979. a te iste godine bio je i urednik Zemzema. Nakon završene medrese, tokom 1980. godine, radio je kao imam, hatib i muallim u Mrkotiću kod Tešnja.
Fakultetsko obrazovanje stekao je na Fakultetu šerijatskog prava u Rijadu. Na istom Fakultetu, na Odsjeku za fikh i usuli fikh, odbranio je magistarski rad iz oblasti fikha. Doktorsku disertaciju pod naslovom: Analogija (qijas) u teorijskopravnim djelima Mustafe Ejubovića – Šejh Juje odbranio je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2002. godine.
Tokom odbrane BiH od agresije, obavljao je dužnost vojnog imama u Operativnoj grupi 7 Jug u Tešnju. Od 1996. godine radi na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. U zvanje vanrednog profesora na Katedri za fikh izabran je u maju 2007. godine. Obavljao je dužnost prodekana za finansije u periodu od 2003. do 2007. Rukovodilac je Katedre za fikh na Fakultetu islamskih nauka od 2004. do 2014. godine.
Bio je član Kolegija/Vijeća za postdiplomski studij na Fakultetu islamskih nauka i voditelj kursa Šerijat u savremenim društvima na postdiplomskom studiju. Na Fakultetu je predavao više predmeta iz oblasti šerijatskog prava. Kao spoljni saradnik predavao je Islamsko poslovno pravo na master studiju, smjer Islamsko bankarstvo na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
U povodu obilježavanja 40 godina Fakulteta islamskih nauka 2017. godine, dobio je priznanje Istaknuti alumnist Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Bio je član Ustavnog suda Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 2004. godine u dva mandata.
Prof. dr. Enes Ljevaković obavlja dužnost fetva-emina Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 2005. godine. Član je Evroazijskog vijeća za fetve pri Evroazijskoj šuri i zamjenik je generalnog sekretara Vijeća. Autor je i prevodilac više djela iz oblasti šerijatskog prava. Bio je učesnik mnogobrojnih domaćih i međunarodnih naučnih skupova, seminara i konferencija. Učestvovao je u više stručnih programa u oblasti arapskog jezika i islamskih nauka u Egiptu, Kuvajtu i Kataru.
U aprilu 2014. godine Sabor IZ u Bosni i Hercegovini imenovao ga je za muftiju sarajevskog a u decembru 2019. godine za Zamjenika reisu-l-uleme.
U svom obraćanju na Svečanoj akademiji profesor Ljevaković je, između ostaloga, rekao:
Izuzetna mi je čast primiti ovu plaketu/priznanje Gazi Husrev-begove medrese koja se dodjeljuje povodom Dana škole, kojim ove godine obilježavamo njezinih 484 godine postojanja i kontinuiranog rada. Posebnu zahvalnost ovom prilikom iskazujem Nastavničkom vijeću Medrese koje je donijelo odluku da budem ovogodišnji laureat. Uz tradicionalno obilježavanja dana osnivanja Medrese, u ovoj, 2021. godini, obilježit ćemo još dva važna datuma/jubileja koji su izravno povezani sa ovom ustanovom. Prvi je mnogo značajniji i važniji, a to je 500 godina od dolaska najvećeg vakifa i dobrotvora Bosne, Gazi Husrev-bega, u Sarajevo, koji će biti obilježen s nekoliko značajnih manifestacija, a drugi je 100 godina od spajanja Gazi Husrev-begove Kuršumlije medrese i Hanikaha, koja od tada djeluje pod nazivom Gazi Husrev-begova medresa.
Određujući Vakufnamom visok standard za profesore, učenike i udžbenike u svojoj medresi, Gazi Husrev-beg je osigurao za nju prestižno mjesto među medresama onoga vremena a i u vremenu koje je slijedilo. Shvaćajući nužnost društvenih promjena, koje će nametati potrebu za izučavanjem novih nauka, vizionarski je zahtijevao da se u Medresi izučavaju racionalne i tradicionalne nauke, koje su se izučavale u medresama onoga vremena, ali i sve druge koje budu iziskivali običaj/vrijeme i mjesto. Ovom odredbom u Vakufnami, osigurao je Medresi prilagodljivost, vitalnost, svježinu i obnovljivost sokova života. Navedene odredbe njegove Vakufname u normu su pretočena značenja prvih objavljenih ajeta iz sure El-‘Aleq: “Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.
Privilegija je i odgovornost biti Gazinovac/Gazinovka, odnosno svršenik/svršenica Gazijine medrese, što važi i za učenike i učenice ostalih naših medresa. Ovo priznanje koje se dodjeljuje povodom obilježavanja Dana škole najviše je što jedan njezin svršenik/svršenica može, dunjalučki gledano, poželjeti i dobiti. Primajući ovu Plaketu, sa zahvalnošću i dovom Svevišnjem Bogu, sjećam se mojih/naših dragih profesora, od kojih su mnogi, zapravo velika većina njih, preselili na bolji svijet, koji su u izuzetno teškim uvjetima i složenim prilikama u drugoj polovini 20. stoljeća nastojali snažiti vjeru u srcima svojih učenika i hrabriti ih da se odlučno uhvate u koštac sa životnim iskušenjima i izazovima. Neka im se Svevišnji smiluje i podari džennetske perivoje. Čestitam svim uposlenicima, učenicama i učenicima Dan škole, laureatima na priznanju i još jednom iskazujem svoju zahvalnost članovima Nastavničkog vijeća, uvaženom direktoru hafizu dr. Malkiću i njegovim saradnicima te svim uposlenicima Medrese.
Dr. Aladin Husić rođen je 24. februara 1963. godine u mjestu Dub, Općina Travnik. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1983. godine. Nakon odsluženja vojnog roka te kraće pauze, završio je studij orijentalistike 1990. i historije 1992. godine na Filozofskom fakultetu u Prištini. Postdiplomski studij iz historije završio je na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2004. godine a doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. također na Odsjeku za historiju/povijest.
U periodu od 1997. do 2003. godine bio je zaposlen u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao Stručni saradnik za historiju Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlašću. Od 2003. radi u Javnoj naučnoj ustanovi Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, gdje se i danas nalazi u zvanju naučnog savjetnika.
Uža oblast njegovog interesovanja jeste Historija Osmanskog Carstva, Historija jugoistočne Evrope u vrijeme osmanske vladavine, a posebno historija Bosne pod osmanskom vlašću, kako opća tako i kulturna.
U periodu od 2014. do 2018. godine, dr. Aladin Husić bio je član komisije Bosne i Hercegovine za saradnju sa UNESCO-om pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Od 2008. do 2017. godine bio je predavač islamske kulture i civilizacije na Islamskom pedagoškom fakultetu Unverziteta u Bihaću. Danas je angažiran na III ciklusu doktorskog studija na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Autor je više knjiga: Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine; Crna Gora u defteru Dukađinskog sandžaka iz 1570. godine; knjige Prilozi za historiju grada Tešnja te Kadiluk Tešanj u drugoj polovini 18. stoljeća (Tešanj, Maglaj i Žepče u svjetlu akata tešanjskog suda);
Koautor je Bosanske vakufname te udžbenika iz historije za VII razred osnovne i III razred srednje škole.Priređivač je više publikacija.
Biran je za člana redakcije Anala Gazi Husrev-begove biblioteke, Priloga za orijentalnu filologiju a bio je i njihov glavni urednik, zatim Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Godišnjaka Balkanološkog instituta Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, te Godišnjaka Bošnjačke zajednice kulture Preporod. Urednik je mnogih izdanja Orijentalnog instituta.
Objavio je oko 80 naučnih i stručnih radova, te 37 osvrta – prikaza. Radovi su mu objavljivani u zemlji i inostranstvu – Zagrebu, Istanbulu, Ankari, Čanakkaleu, Dubaiju i Amanu.
U svom obraćanju dr. Husić je, između ostaloga, poručio:
Rijetki su trenutci u ljudskom životu kada se istovremeno spaja toliko osjećanja iz različitih vremenskih, a istih prostornih perspektiva. Danas sam istovremeno sjetan i sretan. Sjetan sam jer sam ovdje, u ovoj prostoriji, prije 43 godine polagao prijemni kako bih stekao privilegiju da budem ,,Gazinovac“. Posrećilo mi se. Toplinu roditeljskog doma, zamijenila je toplina u kojoj sam se osjećao kao kod kuće.
Zahvalan sam svojim profesorima, profesoricama, odgajateljima koji su u mene ugrađivali dio svoga znanja, učili odgovornosti u duhu Vakufname, prenosili dio svojih teških životnih iskustava iz kojih smo, također, učili. Uvijek i svugdje sam s ponosom isticao da sam ,,Gazinovac“ u vrijeme kada to nije bilo popularno. Bilo je i teških trenutaka, iskušenja kojima sam odolijevao upravo što se u meni razvijao ,,duh životnog gazijstva“. Bila je čast biti učenikom najvažnije obrazovne institucije u historiji Bosne po vremenu osnivanja, vremenu trajanja, rezultatima koje je dala u polumilenijskom postojanju.
Sigurno da je teško nabrojati i ukazati na sve ono što je Medresa iznjedrila u stoljećima svoga trajanja. Ima li većeg zadovoljstva nego li biti plod tog zrna posijanog prije pola milenija.
Ovo priznanje daje mi nadu i ohrabruje da nisam iznevjerio emanet Vakufname ali i svojih profesora, odgajatelja i svojih uzora. No, ono me dodatno obavezuje da u ostatku svoga života i rada, još više pronosim ideje dobra, produktivnosti, ,,gazijstva“ u svim segmentima svog životnog djelovanja, koliko to kao ,,slabašni Božiji rob“ budem mogao.
Uz čestitke za 484. godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada, prije svega kolektivu Medrese na čelu s direktorom hfz. dr. Mensur-ef. Malkićem, svima koji Medresu doživljavaju dijelom svoga bića, koji je podržavaju na bilo koji način, Svevišnjeg molim da do Sudnjeg dana traje, da i dalje odolijeva svim izazovima vremena.
Na kraju Svečane akademije, izaslanik Reisu-l-uleme Ismail-ef. Smajlović, u svom obraćanju, prenio je selame Reisu-l-uleme i čestitao 484. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese direktoru Malkiću, zaposlenicima i učenicima Medrese. Posebne čestitke uputio je ovogodišnjim dobitnicima priznanja čije biografije, kako je rekao, govore o razlozima zbog kojih ih je Nastavničko vijeće izabralo između brojnih svršenika ove škole. Poručio je u kontekstu Kur'anskog ajeta “Čitaj, u ime Gospodara tvoga…“ da je učenje uvjet opstanka i napretka našeg naroda.
Ove godine, bez tradicionalnog učešća Hora Gazi Husrev-begove medrese, prisutni su imali priliku slušati muzičku izvedbu etnomuzikologa Zanina Berbića.
Voditeljski par koji je vodio svečanu akademiju činili su: Lejla Hasak, učenica IVc i Abdulah Kadić, učenik IVa odjeljenja.
Učesnici akademije i gosti druženje su nastavili uz ručak u restoranu i musafirhani Gazi Husrev-begove medrese. Gazi Husrev-begova medresa zahvaljuje se svima koji su svojim prisustvom uveličali ovogodišnju Svečanu akademiju.