Zemzem

I rijetki arhivski dokumenti bilježe da su đaci Gazi Husrev-begove medrese pred nastupanje 1968. godine načinili nekoliko organiziranih koraka u smjeru pokretanja svoga lista. S tom pamtivječnom 1968. godinom došlo je i do samog realiziranja ove ideje. List je nazvan "Zemzem", time se htjelo zatajno posuditi, odnosno dobroćudno prisvojiti, simboličko blago sadržano u toj riječi. Kao što je poznato, Zemzem je vrelo pitke i svježe vode koja izvire kraj samog Mekkanskog hrama...
Foto: Ilustracija

List iz vremena velike potrage

Oslanjajući se na tradicionalne forme i sadržaje rada i djelovanja Medrese prije Drugog svjetskog rata, obnavlja se rad đačkog Udruženja koje nosi naziv “Gazi Husrev-beg”, obnavlja rad horske sekcije, pokreće đački list “Zemzem”, osniva sekcija hifza i iniciraju mnoge druge aktivnosti koje će pojedinačno i sve zajedno utisnuti trajni pečat na njen budući rad i djelovanje, ali i mnogo šire. (…)

Udruženje je organizator i brojnih tribina, kulturnih i zabavnih večeri, zajedničkih izleta i ekskurzija, brojnih posjeta pozorištima, muzejima i bioskopima, različitih dobrovoljnih akcija, itd. Konačno, udruženje je 1968. godine pokrenulo i đački list “Zemzem”, prvi list koji se u okvirima Islamske zajednice pojavio u vrijeme komunizma.

Mahmud Traljić, Zijad Ljevaković..., Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu: 450 generacija, Sarajevo, 2000., str. 82-83.

Više od 50 godina lista "Zemzem"

Gazi Husrev-begova medresa je od 1968. godine po prvi put zaimala pravi đački list sa, pokazat će se u kasnijim desetljećima, snažnim kontinuitetom izlaženja, s naglašenim subjektivitetom izražavanja svoje mladalačke orijentacije spram svijeta i života, sve to u skladu s hitnim i bitnim zahtjevima vremena koji su bili sve brojniji, slojevitiji, kompliciraniji i puni izazova na koje se više nisu mogli davati stari, pogotovo ne davnašnji, bajati i ubuđali odgovori.

Stoga se na činjenicu pokretanja đačkog lista “Zemzem” treba gledati kao na neosporni podvig, uzmu li se u obzir slobodom oskudna vremena u kojima su Gazi Husrev-begova medresa i Islamska zajednica tada djelovale.

Enes Karić, “Pedeset godina lista Zemzem na stablu Gazi Husrev-begove medrese (1968-2018)”

Đački list "Zemzem"

Od osnivanja Đačkog udruženja „Gazi Husrev-beg“ 1965. godine, članovi ovog Udruženja nastojali su pokrenuti svoj list što se i ostvarilo u maju 1968. godine. U realizaciji te ideje đaci su imali posebnu podršku tadašnjeg direktora Muhameda Hazima Tulića kao i profesora Kasima Hadžića i odgajatelja Muhameda Radončića. List je dobio vrlo simboličan naziv Zemzem, što je ime izvora u dvorištu Kabe. To je prvi vjerski list kod Bošnjaka, pokrenut poslije Drugog svjetskog rata, koji se u vrijeme komunizma pojavio u okvirima Islamske zajednice. Važno je napomenuti da je u sistemu bivše Jugoslavije Gazi Husrev-begova medresa bila ključna ustanova Islamske zajednice zbog koncentracije visokoobrazovanog kadra, profesora i odgajatelja. Zbog toga će analitičari stanja i prilika koji su vladali u Islamskoj zajednici u bivšoj Jugoslaviji kazati kako nije puka slučajnost da je Zemzem izašao prije Preporoda. Bilo je to svojevrsno osluškivanje pulsa da se prvo pokrene đački list pa da to prihvati Komunistička partija, tj. da se prihvati bilo kakav medij, pored Takvima, koji će osim vjerskih sadržaja tretirati aktuelne teme i probleme. Prvi brojevi Zemzema pojavili su se iz šapirografa, a domalo kasnije list se pripremao u štampariji.

Od početka izlaženja ovaj list ima prepoznatljivu koncepciju. Učenici okupljeni oko Zemzema pišu o različitim vjerskim temama, problemima mladih i životu u Medresi, aktuelnim temama i zanimljivostima te informiraju o aktivnostima i uspjesima učenika i Škole. Za kratko vrijeme ovaj list je nadišao svoj prvobitno zacrtani cilj, visoko se pozicionirao u (siromašnom) medijskom prostoru i osvojio širu čitalačku publiku. Osim učenika Medrese za Zemzem pišu i spoljni saradnici različitih profila, nerijetko bivši urednici i članovi redakcijā Zemzema te svršenici Medrese. U toku svake školske godine izađe 3-5 novih brojeva, a tiraž Zemzema, uz male varijacije, kreće se od 2-3.000 primjeraka po broju. Zemzem je, izuzetno školske 1977/78. godine, za vrijeme urednikovanja Enesa Karića, postao „mjesečni“ list jer je izdato devet brojeva Zemzema, što nijedan urednik, ni prije niti do sada, nije dostigao. U plejadi uspješnijih urednika Zemzema Enes Karić se izdvaja kao urednik koji je dao najveći doprinos ovom listu, ne samo po količini izdatih brojeva nego i konceptualno, po sadržaju, kvalitetno obrađenim temama, originalnosti i svježini kojom zrače stranice ovih brojeva Zemzema.

Foto: Ilustracija

Posljednjih godina Zemzem izlazi redovno, sa standardnom koncepcijom i djelimice promjenljivim (shodno urednikovoj osobnoj viziji i kreativnosti članova Redakcije) kvalitetom. Od pokretanja Zemzema do danas, svaka generacija Medrese, izuzev generacije 1992/93. godine, učestvovala je u kreiranju ovog lista, te je on velika i iznimno vrijedna tekovina učenika Gazi Husrev-begove medrese, svijetli i reprezentativni primjer učeničke inicijative, entuzijazma, dosljednosti, kreativnosti i aktivizma.

Tokom nepunih pet decenija, od 1968-2016. godine veliku odgovornost, obavezu, ali i  čast da uređuju Zemzem imalo je 48 urednika. Mnogi, odnosno većina njih, danas, su istaknuti alimi, muftije, imami, akademici, profesori, političari, umjetnici i drugi javni radnici. Jedan od bivših urednika Zemzema, Ismet-ef. Šljivo, upisao se među prve sarajevske šehide braneći svoj narod i domovinu od agresije.

Bez obzira na sve veću upitnost izdavanja printanih medija, u vremenu ekspanzije elektronskih medija, Zemzem, kao najstariji list koji izlazi u okvirima Islamske zajednice, nastavlja višedecenijsko kontinuirano izlaženje. Edukacija đaka kroz redakcijski rad, pisanje i uređivanje teksta i nastojanja da se tretiraju vjerska pitanja te pitanja savremenog života kroz prizmu primjerenu koncepciji lista, razlozi su koji opravdavaju postojanje ovog đačkog glasila. Od maja 1968. godine do aprila 2016. godine iz štampe su izašla 192 broja lista Zemzem.

O sudbini Zemzema u godinama agresije na Bosnu i Hercegovinu urednik Emir Mehmedović u tekstu 30 godina Zemzema, kaže: “Od izlaska prvog broja pa sve do početka agresije na našu zemlju, tj. u periodu od 1968. godine do 1992. godine, znači pune 24 godine Zemzem je išao jednim ustaljenim tokom i manje-više redovno izlazio. Međutim, izbijanjem agresije, prvi put u svojoj historiji Zemzem prestaje izlaziti, jer usljed ratnih dejstava školske 1992/93. godine ni Medresa nije radila, pa tako logično ni Zemzem nije izašao. Takvo stanje potrajalo je sve do početka nastave u školskoj 1994/95. godini kada grupa učenika predvođena Esadom Bajićem i Hilmom Zlatićem, koji postaje urednik krajem 1994. godine, pokušava ponovo pokrenuti rad lista i izdati prvi ratni broj Zemzema. U veoma teškim uslovima, pod granatama, bez struje i vode, sa lošom, gotovo nikakvom opremom, ali sa mnogo truda, volje i želje redakcija je uz pomoć Uprave uspjela da 1995. godine izda prvi i jedini ratni broj Zemzema, na što smo mi, sudionici tih događaja iznimno ponosni. Nakon toga situacija je bila već mnogo bolja, bilo je mnogo lakše. Tako je Redakcija u školskoj 1995/96. godini uspjela da izda tri broja.“

dr. Safija Malkić

Foto: Ilustracija

Riječ urednika

Pred vama je “Zemzem” nastao u periodu drugog polugodišta šk. 2019/2020. godine tokom kojeg smo prošli kroz novo iskustvo, iskustvo borbe protiv širenja pandemije COVID-19 koja je zahvatila cijeli svijet, i u tom periodu ovogodišnji maturanti i maturantice, pohađajući online nastavu, priveli su kraju svoje školovanje u nama najdražoj školi – Gazi Husrev-begovoj medresi. Čovjek dok ne završi posao ne zna koliko mu je bilo lijepo radeći, ali dok ga ne završi ne zna slast i okus plodova toga rada. Medresa je ustanova u koju se učenici vraćaju, ustanova koja odgaja braću i sestre koji se kroz cijeli život paze, druže i poštuju kao da su rođena. Slast Medresinih plodova je osjetila i ova generacija svršenika i svršenica, ali i lijepe uspomene i dane provedene pod krovom starim pet stoljeća. Svako naše slovo, pojam i znanje koje smo stekli i usvojili želimo da budu hajr kako nama koji činimo najveću porodicu na svijetu, porodicu učenika Medrese, tako i našem utemeljitelju, vakifu, Gazi Husrev-begu. Titula svršenika Medrese iziskuje eliku odgovornost, veliku žrtvu ali i veliku prednost.

Našim učenicama i učenicima želimo svako dobro, sretan rad i nastavak traženja znanja. Neka nose u srcu saznanje da je jedno zrno palo i nastala Medresa, majka naših medresa i da su počastvovani da su je izučili, stekli znanje i da su u njoj proveli dane koje će zauvijek pamtiti. Redakcija Zemzema se zahvaljuje maturantima i maturanticamana pomoći koju su pružili redakciji, ali i glasu učenika Gazi Husrev-begove medrese. Kao i mi što smo došli i odlazimo, želimo sreću sljedećim redakcijama.

Fetah Ramić, urednik Zemzema 2019/2020.

Iz sadržaja

  • Svečana akademija povodom 483. godine medrese
  • Promocija knjige “Munib-ef. Cerić: Život i djelo”
  • Online nastava: Novi oblici učenja
  • Čestitka direktora maturantima i maturanticama
  • Maturanti 2016-2020
  • Pismo maturantima
  • Ramazanska praksa
  • Vrijednosti bosanskog jezika

Trenutno ste offline. Provjerite internet vezu.

Uskoro počinje online prijava i upis u prvi razred u školskoj 2020/2021. godini.SAZNAJ VIŠE
+