Vijesti i aktuelnosti

Održana promocija monografije “Gazi Husrev-begova medresa – 480 godina”

U srijedu, 5. aprila 2017. godine, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese održana je promocija monografije Gazi Husrev-begova medresa – 480 godina.

Promotori Monografije bili su akademik Enes Karić, prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, hfz. mr. Mensur Malkić i prof. Ismet Veladžić (moderator).

Nakon proučenog ašereta i ilahije u izvedbi Hora Gazi Husrev-begove medrese, u svojstvu domaćina prisutnima se obratio hfz. Malkić direktor Medrese. On je istakao da je inicijativu za izradu Monografije pokrenula Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koju je podržao Školski odbor i menadžment Gazi Husrev-begove medrese te formirao Redakciju koja je priredila Monografiju u znak ovog velikog i važnog jubileja. „Zahvaljujući dobroj volji, znanju, iskustvu i kreativnosti autora u ovoj Monografiji imamo priliku da se susretnemo sa odabranim i kvalitetno obrađenim tekstovima. Pored dopunjenog spiska svršenika i svršenica, zaposlenika i direktora Gazi Husrev-begove medrese, biografija laureata-svršenika medrese koji su svojim radom i zalaganjem proslavili ovu Školu, tu su i tekstovi koji, u okviru naznačenog perioda, prate rad i razvoj Medrese od njenog osnivanja do danas“, kazao je direktor Malkić.

Prof. Ismet Veladžić, urednik Monografije, tematski je predstavio tekstove koje su napisali autori svršenici Medrese: hfz. mr. Mensur Malkić – 480 godina Gazi Husrev-begove medrese; prof. dr. Ismet Bušatlić – Od osnivanja 1537. godine do Drugog svjetskog rata; Ismet Veladžić – Od Drugog svjetskog rata do nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1941-1992); Halim Husić – U nezavisnoj državi Bosni i Hercegovini; hfz. dr. Behija Durmišević – Gazi Husrev-begova ženska medresa; akademik Enes Karić – Odgoj i obrazovanje; dr. Safija Malkić – Izvannastavne aktivnosti; mr. Dževad Pleh – Istaknuti svršenici Medrese; Benaris Šehić – Direktori, profesori, odgajatelji, stručni saradnici, svršenici i svršenice Medrese; dr. Aladin Husić – Gazi Husrev-beg; akademik Esad Duraković – Gazi Husrev-begova vakufnama za medresu u Sarajevu. Poslove lektora, korektora i tehničko uređenje uradila je Fatima Zimić, dizajn Anel Ferić a fotografije Ahmed Mehmedović.

Prof. dr. Hilmo Neimarlija, praveći usporedbu između tri do sada priređene monografije, kazao je „Prva monografija je izašla prije trideset godina i u to vrijeme, predstavljala je jedan od četiri najvažnija događaja u vjerskom životu muslimana ovih prostora: Otvorenje zagrebačke džamije 1987. godine; Svečana akademija u Begovoj džamiji povodom obilježavanja 450 godina Gazi Husrev-begove medrese 1988. godine i Večer ilahija, kasida i sevdaha – Sarajevo u Zetri 1990. godine. Sve ove svečanosti nosila je Gazi Husrev-begova medresa sa svojim horom. Bili su to događaji koji su značajno pomjerali okvire duhovnog života, manifestiranja islama kod nas muslimana. Osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme izlaska prve monografije, na kapiji Medrese su se razdvajala dva vremena, Medresa je imala neko svoje unutarnje vrijeme, a vani je bilo drugo društveno, kulturno, političko vrijeme. Ta monografija je izražavala vezu sa prošlošću. Imali smo vezu sa tradicijom na jedan tradicionalistički reduciran način, naša komunikacija je bila ograničena, slavili smo prošlost, čuvali je jer smo u njoj tražili uporište, oslonac i opravdanje. Na ovaj način zavjet utemeljitelja ove škole nije bio potpun, a on je utemeljio ovu školu s ciljem da služi višim ciljevima života, da se u njoj izučavaju tradicionalne i racionalne nauke i da se nastava i učenje odvija u skladu sa zahtjevima vremena i prostora. Za razliku od Prve, ova nova Monografija je prepuna sadašnjosti, otvorenosti i uključenosti Gazi Husrev-begove medrese u društvene tokove. U ovoj monografiji je medresa predstavljena iz svoje sadašnjosti i preko ove monografije uspostavljen je odnos sa prošlosti koji bi trebao da nas sve ohrabruje. Shvatio sam paradoksalnu stvar, a to je da je u ovoj monografiji Medresa mnogo mlađa –mada je trideset godina starija. S ovom monografijom, s tekstovima autora i ilustracijama, pokazalo se da se u svojoj sadašnjosti u potpunosti realizira naum Gazi Husrev-bega. Uvidio sam da su autori ovih tekstova, priređivači, oni koji su uložili kreativne napore u opremanju ove publikacije, načinili publikaciju koja je na visini zahtjeva postojanja jedne ustanove koja traje nepunih pet stoljeća“, kazao je prof. Neimarlija.

Prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić je kazala da je „U ovoj monografiji toliko potankoga i moćnoga kazano o ovoj medresi. Da je, ponajprije, bila svjetionik i momcima i djevojkama svoga doba, ali da je krivudava linija kojom su djevojke gazinovke ovdje zalazile i odavdje bivale proganjane, naročito je vidno po tekstovima u ovoj trećoj monografiji. To prije svega zato što hafiza dr. Behija Durmišević i dr. Safija Malkić (obje svršenice ove škole) pišu o tom manje poznatom, vrlo osjetljivom i nadasve važnom segmentu trajanja ove škole. Spomenuti tekstovi vrijednih autorica u ovoj monografiji potvrđuju da su se iz najčešće dva razloga uskraćivala prava na redovno žensko obrazovanje; ili širim društvenim kao ideološkim motivom, ili užim islamsko-oportunim motivom. Oba puta su djevojkama uskraćivana prava da se obrazuju, studiraju, ili da se zaposle ili hizmete svojoj zajednici. Kakogod, brojka od preko 1000 gazinovki u rasponu od stoljeća nije malehna a nije ni golema. Dobra je svakako. Odražava jedno vrijeme, jedno stanje nas Bošnjaka u turbulentnim mijenama trajanja, i kakogod, uporno i uporno uspravljanje i tad i ondje gdje se naši dušmani najmanje nadaju. U polju znanja i obrazovanja. U polju lijepog odgoja i pravilnog edeba“, naglasila je promotorica Fahira Fejzić-Čengić.

Akademik Enes Karić u svom obraćanju je zaključio da su tekstovi kvalitetni te da ih spaja mnoštvo duhovnih koordinaata od koji je izdvojio dvije: Bosnu i Hercegovinu kao zemlju, državu, povijest, kulturu, civilizaciju i s druge strane islam u Bosni. Uočio je da velika većina autora ističe da islam u Bosni je islam iz epohe visoke intelektualnosti. Iščitavajući pažljivo tekstove unutar Monografije koji kazuju o muderisima – profesorima Medrese vidi se da su tu predavali borci za pravdu i istinu, vidi se i to da je među ulemom koja je bila u Gazi Husrev-begovoj medresi bilo na neki način i buntovnika. Zapravo, dvojica muderisa Gazi Husrev-begove medrese su hrabro ustali protiv Austrougarske i bili su obješeni a mnogi drugi muderisi učestvovali su u protjerivanju vezira, odnosno vlasti koja nije bila dobra za narod.

Na kraju promocije uručene su zahvalnice sponzorima koji su pomogli štampanje ove Monografije i to: Dževad Bećireviću, nekadašnjem načelniku Općine Centar, Mirsadu Mujiću, direktoru J.P. BH Pošta, Begi Selimoviću, direktoru Jedileri d.o.o., Razimu Čoliću, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice i Husejinu Smajiću, zamjeniku Reisu-l-uleme i v.d. direktora Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta.

Trenutno ste offline. Provjerite internet vezu.