Vijesti i aktuelnosti

Sjećanje na prof. Kasima Hadžića u povodu 100 godina rođenja

U četvrtak, 07. decembra 2017. godine, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese upriličena je tribina pod naslovom “Sjećanje na prof. Kasima Hadžića u povodu 100 godina rođenja”. Prof. Kasim Hadžić bio je publicista, autor više stotina radova, i profesor Gazi Husrev-begove medrese od 1967. godine, a napisao je desetak skripti – udžbenika za predmete Povijest islama i Akaid.

Organizatori tribine bili su Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Gazi Husrev-begova medresa.

O prof. Kasimu Hadžiću ovom prilikom govorili su mr. Muharem-ef. Omerdić, Mustafa-ef. Spahić, prof., akademik prof. dr. Enes Karić i Halim-ef. Husić, prof., pomoćnik direktora Gazi Husrev-begove medrese. Moderator tribine bila je hfz. dr. Behija Durmišević, profesorica Fikha u Gazi Husrev-begovoj medresi.

Skupu su, pored velikog broja zvanica i članova porodice, prisustvovali: Ibrahim-ef. Begović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, prof. dr. Enes Ljevaković, muftija sarajevski, Hadis-ef. Pašalić, vojni muftija, hfz. mr. Mensur Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese, dr. Admir Muratović, prodekan za nastavu Fakulteta za Islamske studije u Novom Pazaru, mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, Ferhat Šeta, bivši profesor i direktor Gazi Husrev-begove medrese i predsjednik Starješinstva Islamske zajednice u SFRJ.

Na početku programa prisutnima se obratio Ibrahim-ef. Begović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji je istakao važnost i značaj sjećanja i spomena na velikane, alime i muderrise.

Mr. Muharem-ef. Omerdić u svom izlaganju fokusirao se na analizu bibliografskih podataka o plodotvornom radu prof. Kasima Hadžića, te je tom prilikom iznio niz zanimljivih, novih i u svakom smislu značajnih, do sada gotovo nepoznatih, informacija o temama i oblastima koje su bile dominantne u radovima prof. Hadžića.

Mustafa-ef. Spahić govorio o prof. Kasimu Hadžiću iz perspektive nekadašnjeg profesora Gazi Husrev-begove medrese, evocirajući uspomene na susrete, razgovore i dijaloge sa prof. Hadžićem. Posebno je istakao značaj angažmana prof. Hadžića na predmetima Povijest islamaAkaid, te njegov nemjerljiv doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese.

Akademik prof. dr. Enes Karić analizirao je različite radove prof. Hadžića, naročito one koji sadrže elemente tumačenja Kur’ana Časnog. Ovi radovi, zaključio je akademik Karić, svjedoče o visokoj stručnosti, naobrazbi, savremenosti i uključenosti u društvene tokove prof. Kasima Hadžića. Akademik Karić iznio je i podatak da je prof. Hadžić 1975. godine primio izuzetno važno priznanje – Plaketu Grada Sarajeva, što je, bez ikakve sumnje, dokaz o prepoznatljivosti i jedinstvenosti društvenog angažmana i afirmacije prof. Kasima Hadžića.

Halim Husić, prof., je na kraju ponudio niz biografskih i bibliografskih podataka o prof. Kasimu Hadžiću, pa je prisutne upoznao o tome da je prof. Hadžić rođen 1917. godine u selu Zaostro, u blizini Pljevalja. Prof. Hadžić završio je osnovnu školu u Priboju u vremenu od 1925. do 1929. godine. Nastavljajući porodičnu tradiciju, odlazi na dalje školovanje u Veliku medresu, u Skoplje, koju uči i završava u periodu od 1929-1937. godine. Od 1937. do 1941. godine pohađa Višu šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, na kojoj je diplomirao juna 1941.godine. Od januara 1942. godine službovao je u tadašnjem Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu, gdje je nakon dvije godine rada 1944. položio šerijatsko-sudački (kadijski) ispit. Potom je radio u Vrhovnom šerijatskom sudu u Sarajevu, a bio je i sekretar Društva šerijatskih sudaca. U Zagrebu je studirao Pravni fakultet. Od 01. septembra 1967. godine dolazi za profesora u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, gdje njegove sposobnosti tek dolaze do izražaja. Predavao je Povijest islama, Akaid, Arapski jezik, a u završnim razredima i Vaz – hatabet. Ostao je u trajnom sjećanju mnogih generacija Medrese, ne samo kao profesor i vaspitač, nego kao roditelj, prijatelj i dobročinitelj mnogim svršenicima Medrese i svima koji su ga poznavali i sa njim po bilo kom osnovu sarađivali. Kasim Hadžić je u Medresi pokrenuo i osnivanje lista za učenike “Zemzem”, u kojem je objavio 109 tekstova. U veoma emotivnom govoru Halim Husić, prof., prisjetio se posebnog odnosa Kasima Hadžića prema učenicima Medrese, predane borbe protiv konzumiranja cigareta i njegovog zalaganja za učeničko uključivanje u vannastavne aktivnosti.
 
Na kraju programa prisutni su imali priliku postavljati pitanja i govoriti o Kasimu Hadžiću.

Trenutno ste offline. Provjerite internet vezu.