U utorak, 08. januara 2019. godine, u prepunom amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese upriličena je Svečana akademija povodom Dana škole Gazi Husrev-begove medrese koja ovih dana puni 482 godinu svoga postojanja i kontinuiranog rada. Iz godine u godinu, Medresa u svečarskom ozračju obilježava dan (08.01.1537) kada je veliki Gazi Husrev-beg stavio pečat na čuvenu Vakufnamu i tako u amanet ostavio hajr koji traje već skoro pet stoljeća.
U okviru programa svečanosti održana je Svečana sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj su, pored članova, prisustvovali ovogodišnji laureati Džemal-ef. Salihspahić i prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, te direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta prof. dr. Dževad Hodžić. Nakon uvodnog obraćanja direktora Malkića prisutnim članovima Nastavničkog vijeća obratili su se riječima zahvale ovogodišnji dobitnici priznanja, a potom i direktor Uprave prof. dr. Dževad Hodžić.
Svečana akademija počela je ašeretom kojeg je proučio Mensur Kerla, profesor tefsira i povijesti islama, i himnom naše škole (Naš emire, Husrev-beže), koju je intonirao Hor Gazi Husrev-begove medrese. Riječi dobrodošlice prisutnima je uputio hfz. mr. Mensur Malkić, direktor Medrese, koji je istakao: 08. januar je dan kada je mudri Gazi Husrev-beg 1537. godine utemeljio ovu školu. Ovaj datum nas obavezuje da se prisjetimo našeg velikog vakifa i dobrotvora zbog trajnog dobra koje nam je, iz plemenitosti svoje, na dar i u amanet ostavio. Danas njegovu medresu pohađa 486 učenika i učenica, od toga tri hafiza i tri hafize Kurʼana. Protekle godine, učenici i učenice Medrese postigli su zapažene rezultate na raznim takmičenjima. U prošloj godini, obilježili smo 50 godina od izdavanja prvog učeničkog lista Zemzem. Tim povodom, izvršili smo digitalizaciju svih izdatih brojeva lista Zemzem, štampali dvjestoti specijal broj Zemzema, štampali Zbornik radova i upriličili izložbu povodom tog jubileja. Završeni su planirani radovi na rekonstrukciji i adaptaciji kabineta i učionica, te zbornice u zgradi muške medrese. Ove godine planiramo renovirati amfiteatar, klub, restoran i sportsku salu. Što se tiče zgrade ženske medrese na Drveniji izradili smo glavni projekat, te dobili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i adaptaciju. U toku su razgovori sa potencijalnim donatorima projekta. Poznato vam je da se od učenika, a posebno od diplomanata Medrese, uvijek očekivalo mnogo i oni su se trudili i trude da ta očekivanja ispune. Danas ćemo uručiti priznanja laureatima koji su, u punom kapacitetu, kroz svoj život, rad i djelovanje, ispunili ta očekivanja promovirajući islamske vrijednosti i dobro što su ponijeli iz ove škole. Na kraju, zahvaljujemo se svima koji podržavaju rad Medrese, prije svih, njezinom osnivaču – Rijasetu Islamske zajednice i uvaženom reisu-l-ulemi dr. Husein-ef. Kavazoviću, te Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice i Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.
Tradicija je da se u ovakvim prilikama dodjeljuju priznanja i nagrade zaslužnim članovima kolektiva Medrese. Ove godine, priznanje ispred kolektiva Gazi Husrev-begove medrese uručeno je profesoru Hadžibu Šišiću i Huseinu Balti, domaru u našoj školi.
Ulogu i značaj Gazi Husrev-begove medrese kao odgojno-obrazovne ustanove prepoznali su i prepoznaju mnogi pojedinci i organizacije. Također je ovo prilika da se takvim osobama izrazi zahvalnost. Zahvalnica za nesebičnu pomoć i saradnju u projektima koje je realizirala Gazi Husrev-begova medresa uručena je: načelniku Općine Centar dr. Nedžadu Ajnadžiću, direktoru Vakufske direkcije dr. Senaidu Zajimoviću, generalnom direktoru BH Telecoma u prošlom mandatu i novoizabranom poslaniku u Zatupničkom domu Parlamenta FBiH gospodinu Mirsadu Zaimoviću i direktoru Elektrodistribucije gospodinu Harisu Trnki.
Veliki Gazi Husrev-beg je u Vakufnami izložio i viziju o ljudima koji će biti dijelom škole koju osniva te da će pojedinci tu privrženost potvrđivati tokom čitavog njihovog života. Svojim imenom, radom i djelima, oni potvrđuju vrijednost Medrese, obavezu uzoritosti i doprinos dobrobiti društva u kojem djeluju. Nastavničko vijeće je na sjednici održanoj 06. decembra 2018. godine odlučilo da ovogodišnji laureati, zaslužni svršenici Medrese, koji su svojim radom, načinom života i društvenim djelovanjem doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese budu Džemal Salihspahić, nekadašnji direktor Gazi Husrev-begove medrese i prof. dr. Fahiri Fejzić-Čengić, redovnoj profesorici na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Plakete laureatima je uručio direktor naše škole hfz. mr. Mensur Malkić.
Džemal Salihspahić, rođen je 4. septembra 1935. godine u Velikom Čajnu u Visokom. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je 1961. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Poslije toga je radio kao profesor u gimnazijama u Lištici u Širokom Brijegu i u Zenici. Od 1976. do 1980. godine bio je direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Od 1980. do 1983. godine radio je u Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine kao rukovodilac Službe za islamska istraživanja, dokumentaciju i statistiku. Od početka akademske 1983/84. do aprila 1992. godine bio je sekretar Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. U želji da pomogne Bošnjacima i unaprijedi islamsko obrazovanje, Džemal Salihspahić je, 6. septembra 1992. godine, uz podršku profesora Saliha ef. Trake i Mirsada ef. Mahmutovića, pokrenuo inicijativu za osnivanje Medrese u Čajangradu, koja je dobila ime po uglednom alimu Osmanu ef. Redžoviću. Od osnivanja Medrese pa do 31. januara 2013. godine, uspješno je obavljao dužnost njezinog direktora i profesora i, bez sumnje, najzaslužniji je za osnivanje, izgradnju i stasanje ove mlade i danas već ugledne odgojno-obrazovne ustanove. Da bi pomagao razvoju Medrese, prof. Salihspahić je 2004. godine osnovao Fondaciju „Osman-ef. Redžović“, na čijem se čelu i danas nalazi. Osnivač je i biblioteke „Mehmed-ef. Handžić“ u svom rodnom mjestu i biblioteke „Muhamed Seid Serdarević“ u Zenici. Osim ovoga, prof. Salihspahić u Medresi je osnovao i muzej sa mnogim značajnim eksponatima i artefaktima koji svjedoče o bogatoj nacionalnoj historiji te prošlosti Čajangrada i Visokog. Profesor Džemal Salihspahić objavio je više od 30 stručnih radova i članaka u islamskoj periodici. Posebno mjesto u njegovom naučnoistraživačkom i spisateljskom opusu predstavlja autorsko djelo Imam: ličnost, uloga, značaj. Knjiga je doživjela tri dopunjena i izmijenjena izdanja od kojih je posljednje objavljeno 2014. godine. Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada, od kojih su najznačajnija: Plaketa Općine Visoko za životno djelo 2007. godine; Zlatna povelja, najviše priznanje Medrese „Osman-ef. Redžović“ za izuzetan doprinos u njenoj afirmaciji 2010. godine te Priznanje reisu-l-uleme, dr. Mustafe Cerića za višegodišnji obrazovno-pedagoški rad i izuzetan doprinos razvoju, djelovanju i afirmiranju obrazovnih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2012. godine.
U svom obraćanju profesor Salihspahić je, između ostaloga rekao: Danas je moje srce sretno i radosno. Veseli me da je moj rad prepoznat i da je odlučeno da se kruniše dodjelom priznanja za doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese, pa i Islamske zajednice. Zahvaljujem se Nastavničkom vijeću na čelu sa direktorom što su mi ukazali ovu čast, koja mi je povećala samopouzdanje. Za mene je to još jedan krupan uspjeh u životu. Privilegija je biti u društvu dosadašnjih dobitnika spomenutog priznanja. Njihova imena i rezultati svjedoče o značaju Gazi Husrev-begove medrese za naš narod, kao i o tome da njenih skoro petsto godina nije proteklo uzalud. Svi ljudi ne mogu biti značajni, bogati i uticajni, ali svi mogu biti dobri i bolji nego što jesu. Neko je rekao: „Odlučiti biti dobar, jest jednako biti dobar!“ Ako dozvolite, ja bih vam, danas, iz ljubavi, zadao svojevrsnu domaću zadaću koja se sastoji u toploj molbi da se još danas tvrdom vjerom zakunemo da ćemo biti bolji vjernici, muževi, radnici, studenti, patriote… Izazovite sami sebe da budete bolji nego što jeste. Ja imam veliko povjerenje u vas i ne sumnjam da ćete izvršiti zadaću kako valja. Ali bez obzira na sve, poštovana braćo i sestre, zapamtite da za naš napredak i siguran opstanak treba nam još više pameti, strljenja i hrabrosti.
Prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić rođena je u Visokom gdje je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a petogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu završila je 1984. godine. Ovaj aspekt obrazovanja i odgoja, neosporno je utjecao na razvoj cjelovite ličnosti profesorice Fejzić-Čengić i njezinog trajno prosocijalnog i etički potaknutog načina djelovanja u javnom prostoru Bosne i Hercegovine. Akademsko obrazovanje stjecala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na kojem je magistrirala a potom i doktorirala. Redovna je profesorica na Fakultetu političkih nauka, na Odsjeku Komunikologija/žurnalistika gdje predaje Teoriju informacija, Printano novinarstvo, Istraživačko novinarstvo, Medijsku kulturu te Medije i međunarodnu politiku a trenutno je šef istog odsjeka. Niz godina radila je i kao novinski, radijski i TV-novinar u bh. medijima uključujući i Preporod. U jednom periodu života, u osvit agresije na Bosnu i Hercegovinu, pod pritiskom tadašnjeg uredništva, napušta Radio Sarajevo i odlazi u Zagreb, gdje tri godine radi kao mauallima i PR-ovac novootvorene Zagrebačke džamije gdje će se upoznati sa značajnim Bošnjacima što će joj pomoći da razumijeva i analizira procese koji su se tada odigravali u Bosni. Objavila je jedanaest knjiga: Medijska globalizacija svijeta, univerzitetski udžbenik Uvod u teoriju informacija, Medijska kultura u Bosni i Hercegovini, Putopisi – U susret znakovlju vremena i prostora, Prilozi za istraživanje sociokulturnog položaja žene u Bosni i Hercegovini – Izabrana bibliografija 1900-2010, Riječ je temelj društvenog života, Stvarnost i mediji u dva izdanja, Balkanski putopisi, Nelagode s medijima te Kao ribe u vodi – Ka filozofiji medija ili kako opstati s medijima. Autorica je i velikog broja objavljenih znanstvenih eseja, istraživanja, radova iz oblasti komunikologije, mediologije, kulturalnih studija i religijskih tema, prikaza, uvodnika, kolumni, intervjua. Bila je recenzent brojnim naučnim i stručnim knjigama kod nas i u regiji, te promotor značajnog broja izdanja iz oblasti kulture, medija, religije, historiografije, filozofije. Članica je uređivačkog kolegija časopisa Godišnjak BZK Preporod te redakcije časopisa Novi Muallim. Učestvovala je na brojnim naučnim, međunarodnim i domaćim konferencijama i simpozijima. Dobitnica je interne nagrade Fakulteta političkih nauka za najbolji osvrt, tekst o knjizi Carle del Ponte, objavljen u časopisu ANUBiH Dijalog 2008. godine.
U svom obraćanju profesorica Fejzić-Čengić je, između ostaloga poručila: Čast mi je i danas kao i oduvijek da sam, pored sveg ostalog, i gazinovka. Tako moj rahmetli babo Mustafa govoraše, i njemu sam i majci je za ljubav pohađala i maturirala. Većini je tad kiraet i arapski jezik bivao ponajteži. Meni zahvaljujući mom muallimu, hafizu Ismetu ef. Spahiću (on me je i nagovorio na sav taj put) kiraet bijaše uslast, skoro sitnica. A opet arapski olakšan zahvaljući trudu mog rođaka, divnog čovjeka, Asima ef. Aždahića…Čovjek nikad ne zna šta nosi dan a šta nosi noć. Koliko li sam se samo puta u to uvjerila. I koliko li je predivno poslušati ritam trajanja koji svakome od nas tik uz uho i uz dušu odborojava svoje treptaje. A od Hakka stiže. Tačno kad sam se ja rodila, ova je medresa doživjela velike reforme, s 8 prešla na 5 godina i čekala me narednih 18 godina.
Na kraju Svečane akademije prisutnima se obratio uvaženi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović: Godišnjice nas podsjećaju na to, kako vrijeme brzo prolazi. Kao da je jučer bilo, kada smo ovdje sjedili istim povodom. Zato, neka nam u prolaznosti ovog svijeta bude pouka da ulažemo u ono što je trajno i vječno, što ostaje i kada ovaj svijet iščezne (bakijatu-salihat), kao trajno dobro. Prilika je ovo da se prisjetimo i onih koji su vjerovali u dobro koje će trajati i nakon njih; prije svega našeg velikog vakifa Gazi Husrev-bega, svih imama, muderisa i šejhova koji su prenosili emanet vjere u jednog Boga. Jer trajno dobro može biti institucija koju izgradimo, kao što je to učinio Gazi Husrev-beg, ali i znanje (ilum) koje ostaje da koristi ljudima i ovog i budućeg svijeta. Od obrazovanja i odgoja ne vidim veće obaveze, niti većeg prioriteta za nas, našu djecu i omladinu. Svjesno naglašavam obje ove dimenzije, i medresu i hanikah, i znanje (ilm) i odgoj (terbijet). Jedna bez druge nemaju veliku vrijednost, u našoj muslimanskoj tradiciji one dolaze skupa. Drago mi je da su današnji dobitnici priznanja osobe koje su svojim radom, svaka na svoj način, zadužile našu Zajednicu. One su poučavanjem i odgajanjem mladih ljudi, na poseban način, probudili u njima emociju, radoznalost i kreativnost, razbudivši u njima želju za sticanjem znanja u najtežem periodu njihova stasavanja, periodu zrijenja i odrastanja. U našim obrazovnim ustanovama trebamo uvijek biti svjesni novih izazova. Sticanje znanja u muslimanskoj tradiciji nije nikada bila trka za skupljanjem informacije više. Poslanik, a.s., se utjecao Svemogućem od znanja koje ne koristi, i od srca koje nije bogobojazno. Škole ne bi trebale da daju samo suhoparne informacije, već bi trebale da mladim ljudima ponude vještine i vrijednosti koje će od njih načiniti ljude.
Braćo i sestre,
Svjedoci smo uspona isključivih i radikalnih ideologija u Evropi i svijetu danas. I na taj nam izazov valja odgovoriti u duhu naše vjere. Dani pred nama bit će teški, posebno u svijetu koji počiva na isključivosti i strahu od „drugoga“. Moramo sačuvati ideje humanizma, otvorenosti i poštivanja različitosti. To je za nas u Bosni i Hercegovini posebno važno. U proteklom ratu i zločinima koji su činjeni, imamo najbolji dokaz kuda te netolerantne i ekstremne ideologije mogu odvesti, i kakvi su njihovi rezultati. Čak kada bi svi u svijetu i u neposrednoj blizini oko nas odustali od ideje suživota i mira među ljudima, kao što je to bio slučaj toliko puta kroz historiju, mi odustati ne smijemo. Jer, biti musliman znači biti pozvan da se svjedoči istina, pa makar svi ljudi bili protiv nas. Vrijednosti iz naše islamske duhovnosti moramo neprestano unositi u naš obrazovni sistem, one su najbolji zalog naše budućnosti i garancija da ćemo ostati privrženi našoj tradiciji. Samo slobodni i obrazovani ljudi, svjesni cijene koja je plaćena za slobodu, mogu biti odgovorni građani ove države i naše Zajednice. Naučimo našu djecu da cijene slobodu i rad, da budu slobodni i neovisni o drugima.
Dragi prijatelji,
Danas odajemo počast brojnim ljudima koji su na različite načine doprinijeli razvoju Gazi Husrev-begove medrese i njenom uspješnom radu. Posebno priznaje odajemo ovogodišnjim zaslužnim svršenicima Medrese, koji su svojim radom, načinom života i djelovanjem u društvu, doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji ove škole i naše Zajednice: poštovanom profesoru Džemalu Salihspahiću i profesorici Fahiri Fejzić- Čengić. Prof. Džemal Salihspahić je čitav svoj životni vijek posvetio našoj Zajednici, narodu i domovini. Njegova zalaganja za ideju da u Velikom Čajnu kod Visokog izgradi medresu, koja će po uzoru na ovu Gazi Husrev-begovu,odgajati naše buduće generacije je zasigurno priča koja će ostati u kolektivnom pamćenju našeg naroda. Njegova upornost i predanost su inspiracija mnogima kako u Islamskoj zajednici tako i u našem društvu. Profesorica Fejzić-Čengić je, čini mi se, prva žena koja je ponijela ovo značajno priznanje Gazijine medrese. To me posebno veseli. Njen doprinos našem društvu i insistiranje na etičkim vrijednostima u javnom životu, posebno u svijetu novinarstva, su najbolji dokaz značaja koje Gazi Husrev-begova medresa ima u ovoj državi. Koristim ovu priliku da svim profesorima, osoblju i učenicima Medrese još jednom čestitam Dan škole. Ovo je dan u kojem mi svojim dolaskom ovdje na simboličan način odajemo priznanje za vaš trud i zalaganje, trud koji vi svakodnevno ulažete u odgajanje budućih naraštaja na principima o kojima sam upravo govorio. To radite tiho i uporno. Kao i ostalim prosvjetnim radnicima, društvo vam rijetko odaje dužno poštovanje za taj vaš hizmet. Zato dozvolite mi da se makar na ovaj dan javno zahvalim svima vama na misiji koju obavljate. Molim Uzvišenog da i u godinama koje su pred nama klupe ove škole budu ispunjene dobrim, vrijednim i odgojenim učenicima. Kao što ga molimo da sve nas i nove generacije koje će kroz učionice ove škole prolaziti učini dostojnim velikana koji su prije nas i njih ovdje podučavali i učili. A takvi su sebe i svoje znanje ugradili u temelje naše države i društva. Svih njih, koje je ovdje nemoguće pobrojati, kao i šehida agresije na Bosnu i Hercegovinu, se danas sjećamo s dovom Uzvišenom i molimo Ga da ih obaspe Svojom milošću. Još jednom čestitam laureatima na ovom prestižnom priznanju, zahvaljujem se domaćinu hfz. Malkiću i svima vama na hizmetu kojeg ste posvetili našoj Zajednici i narodu. Gospodaru naš, pomozi nas u onome u čemu je Tvoje zadovoljstvo, riječi su kojime je reisu-l-ulema Kavazović završio svoje obraćanje.
Osim Hora Gazi Husrev-begove medrese koji je ovogodišnju Svečanu akademiju uljepšao izvođenjem ilahija, poseban šarm ovom jubileju dao je svojom interpretacijom pjevač Armin Muzaferija. Program Akademije vodili su Amina Kahriman i Rijad Čelenka.Na kraju programa ašere je proučio Ahmed Šadinlijia, učenik četvrtog razreda Medrese.
Učesnici akademije i gosti druženje su nastavili uz ručak u restoranu i musafirhani Gazi Husrev-begove medrese.
Gazi Husrev-begova medresa zahvaljuje se svima koji su svojim prisustvom uveličali ovogodišnju Svečanu akademiju.