U petak, 7. januara 2022. godine, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese upriličena je Svečana akademija povodom Dana škole Gazi Husrev-begove medrese koja ovih dana puni 485. godinu svoga postojanja i kontinuiranog rada. Iz godine u godinu, Medresa u svečarskom ozračju obilježava dan (8.1.1537.) kada je veliki Gazi Husrev-beg stavio pečat na čuvenu Vakufnamu i tako u amanet ostavio hajr koji traje već skoro pet stoljeća. I ove godine, kao i prethodne, zbog poštivanja mjera Kriznog štaba propisanih u cilju suzbijanja pandemije virusa COVID-19 svečanosti je prisustvovao ograničen broj gostiju. No, to nas nije spriječilo da i ove godine svečano obilježimo Dan škole i nastavimo kontinuitet obilježavanja godišnjice Medrese.
U okviru programa svečanosti, i ove godine dan ranije, održana je Svečana sjednica Nastavničkog vijeća na kojoj su, pored članova, prisustvovali: mr. Seid Eminović, šef odjela za srednje obrazovanje u Upravi za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i ovogodišnji laureati: prof. dr. Orhan Bajraktarević i prof. dr. Ismail Palić. Nakon uvodnog obraćanja direktora Malkića, prisutnim članovima Nastavničkog vijeća obratili su se riječima zahvale ovogodišnji dobitnici priznanja.
U petak 07. januara održana je Svečana akademija u amfitetatru Medrese. Svečana akademija počela je ašeretom kojeg je proučio hfz. Omer Zulić, profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Riječi dobrodošlice prisutnima je uputio doc. dr. hfz. Mensur Malkić, direktor Medrese, koji je, između ostalog, istakao: Iza nas je još jedna godina u kojoj smo rad prilagođavali uslovima pandemije. U drugom polugodištu prošle školske godine, prema Uputstvu o organizaciji i realizaciji odgojno-obrazovnog rada u školama na području Kantona Sarajevo, nastava u Gazi Husrev-begovoj medresi najvećim dijelom je realizirana po kombinovanom modelu i putem online platforme, a, cijelo prvo polugodište ove škoske godine, nastava je realizirana u učionicama i školskim klupama, na čemu se zahvaljujemo Ministarstvu odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo, na čelu sa poštovanom Ministricom Naidom Hota-Muminović koja je podržavala stav onih koji su bili za realizaciju nastave u učionicama.
Kao i druge institucije i ustanove pokušali smo, organiziranjem nastavnog procesa i života u internatu ali i kroz vannastavne aktivnosti, doprinijeti normalizaciji stanja u društvu, u čemu su učenici dali nemjerljiv značaj kroz angažman u raznim sekcijama kao što su Horska sekcija, Sekcija đačkog lista Zemzem, Debatni klub „Ad Factum“, Sekcija hifza koja je iznjedrila 8 novih hafiza među učenicima Gazi Husrev-begove medrese u godini iza nas.
Prošla godina je bila plodonosna za učenike i učenice koji su uzeli učešća na različitim takmičenjima te ističemo uspjeh Armina Arnautovića, učenika drugog razreda i Fatime Huseinspahić, učenice trećeg razreda, koji su osvojili dva prva mjesta na Kantonalnom takmičenju iz Bosanskog jezika, i Ibrahima Tabakovića, učenika 3. razreda, koji je osvojio drugo mjesto na Kantonalnom takmičenju iz Fizike.
Na Svečanoj akademiji, upriličenoj za učenike i učenice Gazi Husrev-begove medrese povodom obilježavanja 485. godišnjice Medrese, dodijeljene su 322 pohvale i nagrade najuspješnijim učenicima i učenicama u prošloj školskoj godini.
Pandemija nas nije spriječila da završavamo započete projekte, tako da smo završili radove na rekonstrukciji dvorišta Medrese, koji su u potpunosti finansirani sredstvima Općine Stari Grad, na čelu sa načelnikom mr. Ibrahimom Hadžibajrićem, te korisitim priliku da mu se ponovo zahvalim. Unatoč situaciji u državi i cijelom svijetu, nadam se da ćemo, u ovoj godini, krenuti sa rekonstrukcijom zgrade ženskog odjeljenja.
Riječi pohvale iskazujem profesorima i učenicima, te roditeljima, koji su se trudili da se prilagode novoj formi nastavnog procesa ali i istrajnosti u nastojanju da se nastavni proces odvija po tradicionalnom modelu. Također riječi hvale upućujem i članovima tehničkog osoblja koji doprinose uspješnoj organizaciji rada škole, posebno internatskog načina života, ali i ljekarima koji svakodnevno brinu o zdravlju učenika i učenica Medrese, koju ove školske godine pohađa njih 465.
Tradicija je da se u ovakvim prilikama dodjeljuju priznanja i nagrade zaslužnim članovima kolektiva Medrese.
Ove godine, priznanje ispred kolektiva Gazi Husrev-begove medrese uručeno je Mirzetu Hamziću, profesoru bosanskog jezika i Mirsadi Hadžić, radnici u vešeraju u našoj školi.
Ulogu i značaj Gazi Husrev-begove medrese kao odgojno-obrazovne ustanove prepoznali su i prepoznaju mnogi pojedinci i organizacije. Također je ovo prilika da se takvim osobama izrazi zahvalnost. Zahvalnica za nesebičnu pomoć i saradnju u projektima koje je realizirala Gazi Husrev-begova medresa uručena je: prof. dr. dr. Farisu Gavrankapetanoviću, direktoru Bošnjačkog instituta Fondacija Adila Zulfikarpašića, mr. Jakub-ef. Salkici, glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednice Zenica, Sakib-ef. Beganu, imamu džemata Prusac, te Zudiji-ef. Ridžalu, imamu džemata Balačići. Ove godine je bila prilika da se dodijele zahvalnice našim ljekarima prim dr. Naili Beganović i prim. dr. Bakiru Serdareviću za dugogodišnju brigu o zdravlju učenica i učenika Gazi Husrev-begove medrese.
Veliki Gazi Husrev-beg je u Vakufnami izložio i viziju o ljudima koji će biti dijelom škole koju osniva te da će pojedinci tu privrženost potvrđivati tokom čitavog njihovog života. Svojim imenom, radom i djelima, oni potvrđuju vrijednost Medrese, obavezu uzoritosti i doprinos dobrobiti društva u kojem djeluju. Nastavničko vijeće je na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine odlučilo da ovogodišnji laureati, zaslužni svršenici Medrese, koji su svojim radom, načinom života i društvenim djelovanjem doprinijeli i još uvijek doprinose afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese budu prof. dr. Orhan Bajraktarević i prof. dr. Ismail Palić. Plakete laureatima je uručio direktor naše škole dr. hfz. Mensur Malkić.
Prof. dr. Orhan Bajraktarević rođen je 1956. godine u Špionici, općina Srebrenik. Završio je petogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Zvanje magistra stekao je na Filozofskom fakultetu a doktorirao na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu na kojem danas, na Katedri za islamsku filozofiju, u statusu redovnog profesora, predaje nastavne predmete na sva tri ciklusa studija iz naučnih oblasti filozofije, islamske filozofije, arapske filozofije, filozofije religije, filozofije etike, derviške filozofije, filozofije arapskog jezika. Saradnik je Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Prof. dr. Orhan Bajraktarević vezan je za klasičnu i savremenu filozofsku i religioznu misao Ibn Rušda i njen utjecaj na modernu arapsko-islamsku i evropsko-balkansku filozofiju i kulturu, za religije i kulture Istoka u cjelini, a posebno islama, islamske kulture i tradicije u Bosni i Hercegovini. U dugogodišnjoj profesionalnoj karijeri bio je na dužim studijskim boravcima i posjetama u Kairu (kod Ibrahima Matkura i Hasana Hanefija), u Kuvajtu (kod Fehmi Džidana), u Tunisu, Bagdadu, Jerusalemu, Manhajmu, Dohi… Prof. dr. Bajraktarević obavljao je funkciju glavnog urednika islamskih informativnih novina Preporod, a vanjski je saradnik izdavačkih kuća El-Kalem i Dobra knjiga. Saradnik je časopisa Al-Arabi u Kuvajtu i lista Al-jarida as-siyasiyya u Aleksandriji. Objavio je knjige: Sarajevski uvod u arapsku filozofiju (kritika kritike filozofa), Savremena arapska filozofija sa elementima filozofije religije, (Ibn Rušd i epoha modernosti: mediteransko-balkanski pogledi), Filozofija života u islamu (tradicija, identitet, savremenost) u koautorstvu sa prof. dr. Almirom Fatićem te Islamozofski eseji (ka kritici muslimanskog uma).
U svom obraćanju na Svečanoj akademiji profesor Bajraktarević je, između ostaloga, rekao: Ovim činom Medresa skreće pažnju na važnost filozofije i filozofskih nauka, logike, etike, estetike, teorije spoznaje i gnoze, na važnost arapske tj. islamske filozofije posebno i religioznih filozofija i filozofije objavljenih religija, krščanske i jevrejske filozofije. Na važnost svetog teksta Kur´ana, Biblije, Petoknjižja u filozofiji i obratno, na važnost filozofske misli i filozofskog uma unutar objavljenog vjerskog teksta i njegove historijske realizacije, na filozofiju, na islamsku filozofiju, kulturu, religiju i umjetnost našeg doba, posbeno u Bosni i Hercegovini.
Ime Gazi Husrev-begove medrese, Gazine medrese prati me od najranijih dana. Oba moja djeda i hadži Rašid i hadži Hamid, čim sam malo odskočio i i krenuo u mekteb govorili su kako sam ja baš za Medresu i kako nema bolje škole od Gazine medrese. I zbilja je tako bilo. Došao sam u Medresu. Bila je to ona godina u kojoj je izbio štrajk učenika u Medresi. Učenici štrajkači, kojima sam se i sam pridružio, tražili su proširenje nastavnog plana i programa, uvođenje novih predmeta društveno-humanističkih nauka, filozofiju, sociologiju, engleski jezik, pedagogiju, metodiku i sl. I dobili su ga. Došli su i novi profesori, Smajlović, Šeta, Šukrić, Džananović, Nakičević Kasumović i drugi. Tako je Medresa u mojim očima zaista i bila i postala ona škola o kojoj su govorili moji djedovi ali i moj otac hadži Bešlaga, najbolja škola.
Prof. dr. Ismail Palić rođen je 10. augusta 1969. godine u Krivačama kod Han-Pijeska. Osnovnu školu pohađao je od 1976. do 1984. godine u Podžeplju, nakon čega se upisuje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju je završio 1988. Sljedeće, 1989. godine započinje studij na Odsjeku za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na studijskoj grupi Srpskohrvatski jezik i jugoslavenska književnost. Diplomirao je 1993. godine. Nakon diplomiranja primljen je 1994. godine za asistenta na svom matičnom fakultetu, na kojem je zaposlen sve do danas. Od 1997. do 2000. godine pohađao je Postdiplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je okončao odbranom magistarske radnje 2002. godine, nakon čega je izabran u zvanje višeg asistenta. Doktorsku disertaciju „Dativ u savremenom bosanskom jeziku“ na istom fakultetu odbranio je 2006. Sljedeće, 2007. godine izabran je u zvanje docenta, 2010. godine u zvanje vanrednog profesora, a 2016. u zvanje redovnog profesora.Od 2013. do 2018. godine bio je šef Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prof. dr. Ismail Palić trenutno je rukovodilac Doktorskog studija lingvističke bosnistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tokom čitave svoje bogate naučne karijere prof. dr. Ismail Palić bio je ili je još uvijek član brojnih profesionalnih organizacija, među kojima: Pravopisne komisije za izradu prvog Pravopisa bosanskoga jezika (1996), Bosanskog filološkog društva, čiji je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik; zatim urednik ili član redakcije više lingvističkih časopisa kao što su Književni jezik, Pismo, Radovi Filozofskog fakulteta. Idejni je pokretač i stalni član organizacionog odbora međunarodne naučne konferencije „Sarajevski filološki susreti“, koja se održava od 2010. godine.
Prof. dr. Ismail Palić ima vrlo bogato nastavničko iskustvo na univerzitetu. Osim na svom matičnom fakultetu, predavao je ili predaje u različitim aranžmanima na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Osijeku, Filozofskom fakultetu u Rijeci, Pedagoškom fakultetu u Sarajevu, Medicinskom fakultetu u Sarajevu i dr. Pod njegovim mentorstvom odbranjena su četiri doktorata, tri magisterija te oko stotinu diplomskih radova. Stalni je recenzent u desetak domaćih i inozemnih lingvističkih časopisa. Bio je voditelj ili učesnik u većem broju značajnijih domaćih i međunarodnih naučnih projekata, a sudjelovao je i na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima.
Središnje je područje naučnog rada prof. dr. Ismaila Palića gramatika, semantika i pragmatika savremenog bosanskog jezika. Iz te je oblasti dosad objavio sedam naučnih knjiga i više desetina naučnih radova. Posebno mjesto u njegovom naučnom opusu zauzimaju Gramatika bosanskoga jezika (iz 2000. godine) i veliki Rječnik bosanskoga jezika (iz 2010. godine). Riječ je o normativnim priručnicima koji predstavljaju temelje standardnog bosanskog jezika.
U svom obraćanju profesor Palić je, između ostaloga, poručio: Želim se najiskrenije zahvaliti Nastavničkom vijeću Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i Komisiji na ovom divnom gestu i vrijednom priznanju koje mi je dodijelilo. Čovjek nekako prirodno očekuje da njegov rad i angažman, osobito ako je on najvećim dijelom fokusiran na jednu oblast – a u mome slučaju to je oblast lingvistike, tačnije bosanskoga jezika – prepoznaju, vrednuju, cijene pa i kritiziraju njegove kolege, saradnici i oni koji se posebno zanimaju za to što on radi. Zato su mu nagrade i priznanja koje od njih dobije, naravno, draga, ali nekako i očekivana. Međutim kad priznanje dođe iznenada, kad je ono znak da je nečiji trud, rad i doprinos prepoznat i šire, izvan krugova u kojima se čovjek uglavnom kreće i profesionalno djeluje, onda se ono prihvaća kao najljepši dar. I ovo vaše priznanje za mene to zaista i jeste.
Posebno mi je drago što ono dolazi iz moje drage Medrese, odgojno-obrazovne ustanove s višestoljetnom tradicijom koja ima nemjerljivu povijesnu ulogu ne samo u oblasti vjerskog odgoja i obrazovanja našeg naroda nego, sasvim sigurno, i u ukupnom kulturno-civilizacijskom razvoju i napretku na ovim prostorima a i šire. Medresa je ključno obilježila i moj privatni i moj javni, društveni život, a vjerujem i živote svih koji su imali privilegiju i čast odgajati se i obrazovati u njoj. Bez Medrese ja sigurno ne bih bio to što jesam. Teško je pronaći prave riječi kojima bi se iskazala moja zahvalnost mojim dragim profesorima, odgajateljima i svim uposlenicima koji su se toliko nesebično žrtvovali na putu našeg odgoja, obrazovanja i općenito pripreme za ono što nas u životu očekuje. Duboko vjerujem da to Medresa i danas čini, i još više i još bolje.
Na kraju Svečane akademije, zamjenik Reisu-l-uleme prof. dr. Enes Ljevaković, u svom obraćanju, čestitao je 485. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese direktoru Malkiću, zaposlenicima i učenicima Medrese. Posebne čestitke uputio je ovogodišnjim dobitnicima priznanja, zahvalnica i plaketa naglasivši da svi oni doprinose uspjehu Gazi Hurev-begove medrese. Ukazao je na značaj Gazi Husrev-bega i njegovih hajrata za Islamsku zajednicu i naš narod. U prošloj godini obilježili smo 500. godišnjicu od imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne, a danas obilježavamo 485. godišnjicu njegove najvažnije zadužbine, istakao je zamjenik Reisu-l-uleme prof. dr. Enes Ljevaković.
Ove godine, uz učešće Hora Gazi Husrev-begove medrese, prisutni su imali priliku slušati muzičku izvedbu Lejle Čaušević uz pratnju Damira Galijaševića.
Voditeljski par koji je vodio svečanu akademiju činili su učenici: Emina Delić i Abdullah Hrustić
Učesnici akademije i gosti druženje su nastavili uz ručak u restoranu i musafirhani Gazi Husrev-begove medrese. Gazi Husrev-begova medresa zahvaljuje se svima koji su svojim prisustvom uveličali ovogodišnju Svečanu akademiju.