U ponedjeljak, 06. februara 2023. godine, u okviru tribine Susreti sa…, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese organizirano je druženje sa Avdijom Alibašićem, profesorom historije i filozofije, koji je sa njemačkog preveo na bosanski jezik knjigu Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem, autoraMatthiasa Finka.
Program je počeo ašeretom koje je proučio Ahmed Kruško, učenik četvrtog razreda a današnjeg gosta najavio je i uputio mu riječi dobrodošlice Naser Mehmedović, profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi. Biografiju Avdije Alibašića pročitala je učenica Amila Ibrica. Profesor Alibašić rođen je 1951. godine u Konjicu gdje je završio osnovnu školu, nakon koje završava Gazi Husrev-begovu medresu u generaciji 1970/1971. Po završetku studija istorije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radi kao nastavnik istorije u Doboju sve do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je zajedno sa prodicom bio prisljen da napusti Doboj kako ne bi završio u jednom od trideset logora koliko ih je bilo registrovano na tom području i izbjegne u Zenicu. Tokom boravka u Zenici napisao je knjigu Trajanje Bosne-lomovi bosanske svijesti. Međutim, povod današnjeg gostovanja u amfiteatru Medrese je zapravo njegov prijevod knjige Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem, autoraMatthiasa Finka.
Knjigu Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem napisao je 2016. godine njemački historičar i novinar Matthias Fink. Ova studija na više od 1.000 stranica nudi iscrpnu genealogiju Genocida u Srebrenici. Autor se godinama bavio ovom temom, sam je poduzimao i učestvovao u brojnim istraživanjima u Bosni sakupljajući informacije od stotina svjedoka, a od posebne je važnosti činjenica da je od samog početka pratio rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Knjiga je nastala kao rezultat petnaestogodišnjih istraživanja koje je autor proveo po narudžbi Instituta za društvena istraživanja u Hamburgu. Ovaj institut (HIS) vrijedi za jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poseban ugled postigao je istraživanjima na području nasilja u društvu u 20. stoljeću.
Njemačko izdanje knjige se danas može naći u različitim njemačkim bibliotekama te naučnim institutima. Matthias Fink se nije bavio mišlju da je prevede na bosanski jezik dok nije upoznao Avdiju Alibašića koji mu je predložio da knjigu prevede jer je smatrao da knjiga kao istorijski dokument obavezno mora biti dostupna i ljudima u Bosni i Hercegovini i regionu. Alibašić prevodi knjigu i predlaže Finku da nađe izdavača u Sarajevu. I nalazi ga u izdavačkoj kući “Dobra knjiga” koja je štampa 2020. godine. Jednom prilikom autor knjige je izjavio kako ga je ovaj prijedlog jako dirnuo. Avdija je čak i sam investirao novac u taj projekat. A vrhunac svega je da je direktor sarajevskog predstavnišva fondacije Konrad Adenauer, Sven Petke, došao na ideju da je objavi u audio-verziji” – kazao je tom prilikom Fink.
Govoreći o knjizi prevodilac je istaknuo kako je tokom svog boravka u Njemačkoj nakon što je došao u posjed knjige Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem postao okupiran ovom knjigom i naprosto postao njezin zarobljenik. S obzirom na insistiranje autora da knjiga nema komercijalni karakter teško je bilo naći nekoga da je bespatno prevede. Isti problem sam imao i sa izdavačima koji nisu pristali da štampaju izdanje koje nema komercijalnu svrhu. Znajući da ova knjiga, zbog svog značaja, mora biti prevedena na bosanski jezik i biti dostupna ljudima u Bosni i Hercegovini odlučio sam da se sam prihvatim prevodilačkog posla. Nakon što sam je preveo uspio sam pronaći i izdavača u izdavačkoj kući “Dobra knjiga”. Ovom prilikom se zahvaljujem Izedinu Šikalu, vlasniku “Dobre knjige” koji je prepoznao značaj ovog djela i prihvatio da bude izdavač-kazao je, između ostalog, profesor Alibašić.
Na kraju programa prisutnim učenicima i profesorima obratio se mr. Dževad Pleh, vršilac dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese koji se zahvalio našem gostu na lijepom kazivanju i iskoristio priliku da mu uruči zahvalnicu koju je Gazi Husrev-begova medresa pripremila za njega još 2017. godine kada su uručene zahvalnice profesorima i svim onim koji su tokom ratne školske 1993/1994. godine doprinijeli izvođenju nastave za učenike Gazi Husrev-begove medrese u isturenom odjeljenju u Zenici, među kojima su: Avdija Alibašić, Besim Spahić, Ejub Dautović, Hasan Makić, hfz. Enes Beganović, Hadis Pašalić, Ibrahim Babić, Jakub Salkica, Lejla Dreca, Mensur Valjevac, Mirza Sadagić, Muhidin Džanko, Mulaima Omić, Naisa Dedić, Remzija Kadrić, Selma Ljuca, Spahija Kozlić, šejh Džafer Zarian i Zilka Spahić-Šiljak.
S obzirom da je u to vrijeme Avdija Alibašić boravio u Njemačkoj i nije bio u prilici da primi zahvalnicu današnja prilika se čini još boljom da to učinimo u ovom prelijepom ambijentu i u prisustvu učenika i profesora Gazi Husrev-begove medrese – kazao je direktor Pleh i uručio zahvalnicu profesoru Alibašiću.
